Središnja tema okrugloga stola bilo je predstavljanje studije Projekcije o budućim kretanjima na tržištu rada koju je na inicijativu Nacionalnoga vijeća izradio Ekonomski institut, Zagreb u sklopu projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Potpora radu HKO sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a“, financiranog sredstvima Europskoga socijalnog fonda.
U uvodnom dijelu programa prof. dr. sc. Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta pozdravio je sudionike i uzvanike i pozvao na korištenje rezultata Studije kao podloge za donošenje javnih politika, kako bi se ostvario gospodarski boljitak i povećanje zapošljivosti mladih ljudi te premostio jaz između svijeta obrazovanja i svijeta rada.
Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u svom je uvodnom govoru pozdravila brojne sudionike i uzvanike koji će sudjelovati u raspravi: prof. dr. sc. Gordanu Rusak, predsjednicu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, g. Marija Bebića, pomoćnika ministrice rada i mirovinskoga sustava, dr. sc. Tomislava Jurendića, pomoćnika ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dr. sc. Borisa Jokića, voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, članove sektorskih vijeća, provoditelje projekata koji korištenjem sredstava iz EU fondova i primjenom instrumenata Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira unapređuju kvalitetu i relevantnost visokoga obrazovanja i obrazovanja odraslih, rektore sveučilišta, ravnatelje agencija i druge goste. Naglasila je ulogu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u razvoju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira kao instrumenta uređenja kvalifikacija u Republici Hrvatskoj kojima se osigurava kvaliteta i relevantnost kvalifikacija u odnosu na tržište rada. Nazočnost brojnih dionika na ovom skupu potvrđuje jednu od važnih dimenzija koncepta Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira: integrativnost politika i suradnju širokog spektra dionika koji pristupaju procesu usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Na poziv moderatorice mr. sc. Ane Tecilazić Goršić, nacionalne koordinatorice sektorskih vijeća, sudionici okrugloga stola su u kratkim izlaganjima iznijeli svoja razmišljanja o temi Vještine budućnosti za razvoj hrvatskoga gospodarstva.
Dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Maruška Vizek predstavile su studiju Projekcije o budućim kretanjima na tržištu rada u čijoj je izradi sudjelovao i g. Ivan Žilić s Ekonomskog instituta, Zagreb. Studija uključuje projekcije zapošljavanja po godinama i po djelatnostima u gospodarstvu Republike Hrvatske i to na razini šifre Nacionalne klasifikacije djelatnosti od dvije znamenke te projekcije zaposlenosti po djelatnostima i HKO sektorima na razini rodova zanimanja.
Riječ je o prvoj istraživačkoj studiji projekcija vezanih uz hrvatsko tržište rada koja je izrađena korištenjem modelskog pristupa i temelji se na bogatom setu kvantitativnih podataka. Autori su upoznali sudionike s metodama i modelima koje su koristili pri izradi Studije, izvorima neizvjesnosti i razlozima opreza u projiciranju budućih potreba tržišta rada, kao i podatcima o očekivanim kretanjima broja zaposlenih po djelatnostima u projekcijskom razdoblju od 2015. – 2020. g.
Članice Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala mr. sc. Sanja Crnković Pozaić i prof. dr. sc. Blaženka Divjak dale su svoje osvrte na Studiju i korisnost rezultata za rad NVRLJP-a i sektorskih vijeća.
Uslijedila su pitanja i rasprava o rezultatima Studije i javnim politikama koje bi trebale koristiti navedene rezultate kako bi se strateški razvoj Republike Hrvatske usmjeravao na temelju istraživačkih rezultata i analitičkih podloga. Zaključeno je da je prikazana Studija odličan početak istraživanja budućih potreba tržišta rada koje treba nastaviti, koristeći kvantitativne i kvalitativne podatke iz različitih izvora. Rezultati Studije ne ukazuju na trendove koje treba slijediti, već upozoravaju na trendove koji će se dogoditi ukoliko donositelji javnih politika ne budu koristili njezine rezultate i donosili odluke utemeljene na dokazima.
Promišljajući o vještinama budućnosti i profesionalnom razvoju kao kontinuiranom procesu kojim kao država možemo upravljati, zahtjeve budućnosti možemo prihvatiti kao priliku i izazov za osobni razvoj pojedinca i prosperitet društva u kojem živimo.
