21. veljače 2017.
Provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije: Osigurano 11,4 milijuna kuna za Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je svečanost potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za uspostavu i upravljanje Registrom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.
Riječ je o projektu vrijednom 11,4 milijuna kuna, koji će se provoditi u sljedeće dvije godine s ciljem jačanja i daljnjeg razvoja institucionalnih kapaciteta za provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Provedbom pojedinih aktivnosti ovoga projekta izravno se pridonosi ostvarenju ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji se odnosi na unaprjeđenje studijskih programa dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefiniranjem kompetencija koje se njima stječu.


Na svečanom potpisivanju bili su prisutni ministar rada i mirovinskoga sustava dr. sc. Tomislav Ćorić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih g. Mile Živčić, članovi Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predvođeni predsjednicom prof. dr. sc. Dijanom Vican, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, sektorskih agencija te ostali predstavnici stručne javnosti, a domaćin cjelokupnoga događaja bio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić, koji se ovom prilikom obratio nazočnima.
„Veselimo se prilici da razvojem kvalitetnih projekata nastavimo s unaprjeđenjem našeg sustava odgoja i obrazovanja. U ovome sustavu postoje prakse, odlična postignuća i pokazatelji kojima se svrstavamo u europski vrh. Međutim, postoji potreba za boljim usklađivanjem potreba tržišta rada i obrazovanja, što je trajni izazov obrazovne politike. Jedan od ključnih instrumenata prilikom povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada je upravo Hrvatski kvalifikacijski okvir“, istaknuo je ministar Barišić.


Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju kvalifikacija, pouzdano stjecanje kvalifikacija, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija. Uz to, Hrvatski kvalifikacijski okvir omogućuje povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskoga kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskoga okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja te, posredno, s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.


Izrađeni standardi zanimanja i standardi kvalifikacija razvijeni na temelju analiza te na njima utemeljeni obrazovni programi upisivat će se u poseban informacijski sustav - Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.
Relevantnost i usklađenost standarda i na njima utemeljenih programa mora biti dokazana u postupku vrednovanja koji će provoditi sektorska vijeća sastavljena od različitih dionika. Projektom se, dakle, omogućava daljnja uspostava i rad sektorskih vijeća. Njihovim djelovanjem omogućit će se provedba reformiranih obrazovnih programa čiji se sadržaj temelji na dokazanim pokazateljima potreba društva i gospodarstva, a koji su izrađeni u 63 projekta provedenih do sada u području obrazovanja odraslih i visokom obrazovanju.
Očekuje se da će rezultati projekta - obrazovni programi upisani u Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira - utjecati na povećanje sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju i razvoju vještina i kompetencija potrebnih na tržištu rada.


U sklopu projekta pružit će se i potpora radu Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija te djelovanja na području obrazovanja i znanosti, čiji je novi sastav Odlukom Vlade RH imenovan 27. siječnja 2017. godine. Povjerenstvo je nadležno za praćenje i unapređenje provedbe mjera Strategije. Nadalje, pružit će se potpora radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, strateškog tijela zaduženog za osiguravanje koherentnosti javnih politika usmjerenih na razvoj ljudskih potencijala.


Ministar Barišić zaključno je najavio i projekte vezane uz provedbu Strategije u području visokoga obrazovanja. U cilju unapređenja studijskih programa dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefiniranjem kompetencija koje se njime stječu, u ožujku 2017. godine planira se objava otvorenoga poziva na dostavu projektnih prijedloga - Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja - čime će se osigurati 30.400.000,00 kuna namijenjenih konzorcijima visokih učilišta i poslodavaca koji će u sklopu projekata razvijati unaprijeđene studijske programe temeljene na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija.


U svrhu unaprjeđenja studentskoga standarda uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja provodit će se projekti stipendiranja studenata slabijega socio-ekonomskog statusa i poticanja studiranja u prioritetnim područjima znanosti (posebice STEM području). Za petogodišnje razdoblje osigurano je preko Europskoga socijalnog fonda 459 milijuna kuna, čime će se broj stipendija na godišnjoj razini udvostručiti (uz postojećih 5.000 studenata za studente slabijega socio-ekonomskog statusa, po toj osnovi dodjeljivat će se dodatnih 4.500 stipendija te 3.000 stipendija u STEM području). 

Od ostalih vidova potpore studentima važan je projekt Vlade RH - obnova i izgradnja studentskih domova. Do sada je odobrena rekonstrukcija domova u Zagrebu i Osijeku, ali i izgradnja novih kapaciteta studentskih domova i u drugim gradovima (Varaždinu, Rijeci, Virovitici, Osijeku, Čakovcu, Dubrovniku, Puli i Vukovaru), a za što je ukupno osigurano 1,2 milijarde kuna.

U svrhu internacionalizacije visokog obrazovanja i njegove jače integracije u europski i svjetski visokoobrazovni prostor predviđa se razvoj združenih studija i ostalih obrazovnih programa na stranim jezicima (za što je osigurano 18.750.000 kuna), a bit će osigurana i sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna za poticanje sudjelovanja studenata u europskim razmjenama u svrhu stručne prakse, odnosno učenja uz rad, čime se dodatno želi utjecati na povećanje mobilnosti studenata.