Razdoblje od 9. svibnja 2023. do 8. svibnja 2024. označava se kao „Europska godina vještina“. Opći cilj Europske godine vještina je dodatno promicati razmišljanje o prekvalificiranju i usavršavanju, odnosno cjeloživotnom učenju, u skladu s nacionalnim nadležnostima, zakonima i praksama.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) određeno je kao Nacionalna kontaktna točka Republike Hrvatske za Europsku godinu vještina. Uloga MROSP-a je okupiti sve relevantne dionike, razmijeniti primjere dobre prakse i pronaći inovativna rješenja za izazove razvoja vještina, kao i koordinirati odgovarajuće aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj aktivnosti.

Europska godina vještina – poticanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenata

U okviru Europske godine vještina, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i poduzećima, Europska komisija predlaže novi poticaj cjeloživotnom učenju:

• promicanjem većih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje kako bi se iskoristio pun potencijal europske radne snage i pružila potpora ljudima u prelasku s jednoga radnog mjesta na drugo
• osiguravanjem vještina koje su potrebne na tržištu rada u suradnji sa socijalnim partnerima i poduzećima
• povezivanjem ambicija i vještina ljudi s prilikama na tržištu rada s posebnim naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak
• privlačenjem osoba iz trećih zemalja koje posjeduju vještine potrebne na tržištu rada Europske Unije (širenje mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanje priznavanja kvalifikacija).

U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva Europska komisija promicat će mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije isticanjem relevantnih inicijativa Europske Unije. Države članice organizirat će događanja i informativne kampanje kako bi se pridonijelo uzajamnom učenju partnera u usavršavanju i prekvalifikaciji.

EU-ova financijska sredstva i pomoć za ulaganje u vještine

Za potporu ulaganjima država članica u usavršavanje i prekvalifikaciju dostupna su znatna financijska sredstva i tehnička pomoć EU-a.

• Europski socijalni fond plus (ESF+) s više od 99 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude.
• Mehanizmom za oporavak i otpornost mogu se poduprijeti reforme i ulaganja država članica, među ostalim u području vještina i radnih mjesta. U nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje su dosad odobrili Europska komisija i Vijeće oko 20 % socijalnih rashoda namijenjeno je „zapošljavanju i vještinama”.
• Iz programa Digitalna Europa izdvaja se 580 milijuna eura za razvoj naprednih digitalnih vještina. Taj program osigurava strateško financiranje i, među ostalim, podupire razvoj kvalificiranog kadra digitalnih stručnjaka, uz istodobno jačanje suradnje između država članica EU-a i dionika u području digitalnih vještina i radnih mjesta.
• U okviru programa Obzor Europa podupiru se vještine istraživača, poduzetnika i inovatora, posebno putem aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, Europskog vijeća za inovacije i Europskog instituta za tehnologiju.
• Erasmus+ s proračunom od 26,2 milijarde eura podupire, među ostalim, osobni i profesionalni razvoj učenika, osoblja i ustanova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju financiranjem aktivnosti mobilnosti i partnerstava za suradnju u cijeloj Europi. Njime se financiraju i europska sveučilišta koja predvode u razvoju mikrokvalifikacija za osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju.