U Hotelu International u Zagrebu 22. i 23. listopada 2015. održana je konferencija „Hrvatski kvalifikacijski okvir: znanje i kreativnost“ u organizaciji Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.
Konferenciju je otvorila predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP-a) prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, naglasivši da su ciljevi Nacionalnog vijeća stvoriti mjerljiv doprinos razvoju hrvatskog društva temeljenoga na jednakosti i pravednosti, pridonijeti konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva na globalnom tržištu, ravnomjernom regionalnom razvoju i trajnoj zapošljivosti pojedinca. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), kao alat kojim se uređuje sustav kvalifikacija na temelju mjerljivih i provjerenih ishoda učenja, primjer je integrativnih politika širokog spektra dionika, što potvrđuje i program konferencije koja je okupila domaće i europske stručnjake iz područja obrazovanja, znanosti, tehnologije, umjetnosti i gospodarstva, mlade istraživače i nositelje projekata vezanih uz razvoj i primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira te više od 200 posjetitelja.
Prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti prikazao je koncept i primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u širem strateškom kontekstu, naglasivši da je HKO odličan alat za osiguravanje kvalitete u obrazovanju.
Konferencija je započela predstavljanjem modela predviđanja ponude i potražnje vještina na tržištu rada Europskoga centra za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP-a) koju je prezentirao CEDEFOP-ov stručnjak, g. Vladimir Kvetan. Zahvaljujući primjeni ovog modela moguće je dobiti podatke o trendovima u zapošljavanju po sektoru i stopi aktivnosti na tržištu rada, a primjenom daljnjih modela i trendova u zapošljavanju u sektoru po zanimanjima i kvalifikacijama.
Izlaganje g. Kvetana poslužilo je kao poticaj za panel raspravu o viziji Republike Hrvatske u 2030. godini u kojoj su ugledni stručnjaci iz perspektive svog područja rada i profesionalnog interesa pokušali odgovoriti na pitanje „Što će Hrvatskoj trebati 2030. g.?“ Naglašeno je da će za razvoj Hrvatske biti nužna veća primjena temeljnog znanja iz STEM područja (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo i matematika), industrija kao temelj razvoja, inovacije, kreativni ljudski potencijal kao najvredniji, ali nedovoljno iskorišten resurs i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja koji će omogućiti razvoj raznolikih ljudskih potencijala.
Kako Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala daje preporuke za nacionalne politike koje temelji na istraživanjima i pouzdanom donošenju odluka, tako je i ova konferencija pružila priliku mladim istraživačima da predstave svoje radove i potaknu raspravu o temama kojima se bave, a plakati koje su izradili i izložili dali su vizualni prikaz istraživačkih tema. Kao poticaj za daljnja istraživanja, autorima najboljih radova dodijeljena su priznanja i novčane nagrade. Na temelju glasovanja posjetitelja, članovi NVRLJP-a odabrali su kao najbolji rad „Komparativnu analizu mjera za povećanje zapošljivosti mladih u izabranim zemljama Europske unije” autorice Daniele Kidjemet, mag. oecc. Autorici je dodijeljeno priznanje i novčana nagrada od 7.000,00 kn bruto. Autori ostalih triju radova iz užeg izbora nagrađeni su priznanjima i nagradama od 3.000,00 kn bruto: dr. sc. Barbara Marušnik za rad „Jedinstveni model upravljanja ponudom i potražnjom visokoobrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj”, Katarina Pažur Aničić, mag. inf., za rad „Strateški okvir i model zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera” i mr. sc. Ivan Žilić za rad „Opće i strukovno obrazovanje: Pouke iz kvazi-eksperimenta u Hrvatskoj”.
Uz mlade istraživače, razvojnim politikama pridonose i projekti financirani iz sredstava Europske unije koji pridonose kvalitetnom i relevantnom visokom obrazovanju. Na konferenciji je predstavljeno osam odobrenih projekata iz Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., koji se odnose na primjenu HKO-a u visokom obrazovanju s ciljem razvoja standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa uz unapređenje stručne prakse povezivanjem s poslovnim sektorom. Nositelji projekata prezentirali su svoje projektne ideje, planirane ili ostvarene rezultate ili neka od otvorenih pitanja na koja nailaze tijekom provedbe projekta, a izložili su i plakate koji se odnose na teme prezentacija.
Predstavljanje projekata bilo je uvod za panel raspravu „Je li Hrvatski kvalifikacijski okvir doista odgovarajući alat za ostvarenje vizije relevantnog i kvalitetnog obrazovanja ili još jedna u nizu birokratskih reformi?“ Panel rasprava o ovoj temi preispitala je odnos standardiziranosti i fleksibilnosti u konceptu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Sudionici su se složili da kvalifikacije temeljene na ishodima učenja jamče bržu zapošljivost i bolju učinkovitost na radnome mjestu, ali da trebaju uzeti u obzir ulogu visokog obrazovanja u pružanju doprinosa osobnom razvoj pojedinca i društvenoj uključenosti.
O međunarodnoj dimenziji visokog obrazovanja govorilo se u radionici o združenim studijima i preprekama koje se javljaju u njihovoj organizaciji i provedbi. Združenim studijima koji omogućavaju umrežavanje hrvatskih visokih učilišta s visokim učilištima u inozemstvu studenti imaju priliku svoje studentske obveze realizirati na centrima izvrsnosti u inozemstvu. Združenošću u samoj ideji studija gradi se njihov međunarodni karakter. Sudionici radionice osvrnuli su se na otvorena pitanja kao što su inicijalna akreditacija združenih studija te osiguravanje kvalitete združenih studija.
Iz sadržajnih rasprava i snažne interakcije između izlagača, uvodničara rasprava, mladih istraživača, nositelje projekata i posjetitelja proizašao je Nacrt zaključaka konferencije.
Događaj je organiziran uz potporu darovnice Europske komisije za potporu nacionalnim koordinacijskim točkama za Europski kvalifikacijski okvir.
